Tko sve u Europi okreće leđa Trumpu?

Za europsku populističku desnicu podrška američkog predsjednika Donalda Trumpa nekoć je bila politička prednost. Danas više nije.

Godinama su nacionalistički političari diljem Europe Trumpovu podršku smatrali dokazom da su njihove ideje postale dio globalnog političkog pokreta. No, uoči važnih izbora 2027. godine, uključujući one u Italiji, Francuskoj i Poljskoj, mnogi ponovno procjenjuju koliko im takva podrška zapravo koristi.

Trumpov ugled u Europi ozbiljno je narušen – zbog trgovinskih ratova koje je pokrenuo, prijetnji Grenlandu te rata protiv Irana koji je doveo do rasta cijena energenata. Njegove intervencije, koje su nekad pozdravljali ideološki saveznici, danas se smatraju politički opasnima jer mogu odbiti umjerene birače, podijeliti nacionalističko biračko tijelo i pružiti argumente političkim protivnicima, piše Politico.

Meloni: "Prijateljstvo s tobom mi sigurno nije pomoglo"

Primjer za to je talijanska premijerka Giorgia Meloni, koju su donedavno smatrali Trumpovom najvažnijom saveznicom u Europi.

Nakon što je Trump prošlog tjedna ustvrdio da ga je Meloni na summitu G7 „molila“ za zajedničku fotografiju, talijanska premijerka javno je izgovorila ono što ankete pokazuju već mjesecima.

Odbacujući Trumpovu objavu na društvenim mrežama u kojoj je napisao da joj „popularnost u Italiji pada“, Meloni je uzvratila:

„Prijateljstvo s tobom sigurno mi nije pomoglo.“

„U svakom slučaju, moja popularnost nije tvoja briga. Predlažem da se pozabaviš svojom“, dodala je.

Bardella odbio Trumpovu podršku

Sličnu procjenu donio je i Jordan Bardella, čelnik francuskog krajnje desnog Nacionalnog okupljanja i jedan od glavnih kandidata za predsjednika Francuske.

U intervjuu za POLITICO prošlog tjedna odlučno je odbacio Trumpovu podršku i opisao američkog predsjednika kao „nepredvidivog“.

Jean-Yves Dormagen, predsjednik instituta za istraživanje javnog mnijenja Cluster17, smatra da je Trumpova podrška europskim nacionalističkim strankama postala „otrovni dar“.

„Trump tim liderima stvara ozbiljan problem“, rekao je Dormagen. Dodao je kako su njihovi birači podijeljeni oko Trumpa, ali ga sve češće doživljavaju kao prijetnju.

Anketa Cluster17 provedena u siječnju u sedam država EU pokazala je da, iako desni birači imaju bolje mišljenje o Trumpu od opće populacije, samo ga manjina smatra „prijateljem Europe“ – 18 posto birača Nacionalnog okupljanja, 23 posto birača Melonine stranke Braća Italije i 25 posto pristaša njemačkog AfD-a.

U istraživanju koje je za POLITICO u lipnju proveo Public First samo je 31 posto birača AfD-a i 36 posto birača Nacionalnog okupljanja izjavilo da su Sjedinjene Države „pouzdan saveznik“.

Problem i za Faragea

U Velikoj Britaniji Trump je postao politički teret za stranku Reform UK Nigela Faragea, posebno među neodlučnim biračima.

Slična je situacija i u Francuskoj, gdje je Trump izrazito nepopularan među biračima desnog centra koje Nacionalno okupljanje pokušava pridobiti.

Posebno je neugodno za Washington to što se od Trumpa udaljavaju upravo političari kojima se njegova administracija posljednjih godina aktivno približavala.

U Strategiji nacionalne sigurnosti objavljenoj prošle godine Bijela kuća pohvalila je „rastući utjecaj domoljubnih europskih stranaka“. Nakon toga uslijedile su javne podrške i diplomatski kontakti s pokretima koji sada procjenjuju da bi ih povezanost s Trumpom mogla stajati glasova.

Jedan od najupečatljivijih primjera bio je posjet američkog potpredsjednika JD-a Vancea Mađarskoj, gdje je u travnju podržao Viktora Orbána u njegovoj kampanji za novi mandat.

No nakon što je Orbán nakon 16 godina vlasti doživio težak poraz, mnogi europski desničarski lideri počeli su preispitivati svoj odnos prema Trumpu ili su ga potpuno promijenili.

Kraj političke romanse

Promjena je posebno vidljiva u Italiji i Njemačkoj, gdje je krajnja desnica tradicionalno bila naklonjena Trumpu.

Meloni je bila među prvim europskim liderima koji su mu čestitali pobjedu na izborima 2024. godine. Kada je pokrenuo trgovinski sukob s Europom, pokušala se nametnuti kao most između zabrinutih europskih država i američkog predsjednika.

Njihov odnos isprva je bio vrlo srdačan. Na sastanku u Bijeloj kući prošlog travnja Trump ju je nazvao „vrlo posebnom osobom“ i prihvatio poziv u Rim, premda ga nikada nije realizirao.

Danas javno razmjenjuju kritike nakon što je Meloni odbila dopustiti američkim vojnim zrakoplovima uključenima u rat protiv Irana korištenje talijanskih vojnih baza.

U Njemačkoj je rat s Iranom dodatno produbio krizu povjerenja između Trumpa i krajnje desnice. Čelnici AfD-a već su ovog proljeća pozvali stranačke dužnosnike da smanje putovanja u SAD uoči važnih regionalnih izbora.

Poljska ostaje iznimka

Ipak, nisu svi europski desničarski lideri spremni udaljiti se od Trumpa.

Poljska stranka Pravo i pravda i dalje njeguje bliske veze s američkim predsjednikom. Poljska, koja sljedeće godine izlazi na parlamentarne izbore, jedan je od najbližih američkih političkih i vojnih saveznika u Europi te među najvećim kupcima američkog naoružanja.

Predsjednik Karol Nawrocki, kojeg podupire Pravo i pravda, nastoji iskoristiti svoje veze s Trumpom u političkom nadmetanju s premijerom Donaldom Tuskom.

„Za Pravo i pravdu mnogo je korisnije nego rizičnije biti u vrlo dobrim odnosima s Donaldom Trumpom“, rekao je Wojciech Szacki iz instituta Polityka Insight.

Dodao je kako im to daje određenu prednost u unutarnjoj politici jer je poljski predsjednik trenutačno jedina osoba u zemlji koja ima izravan pristup Bijeloj kući.

Na konferenciji za novinare u Varšavi čelnik stranke Jarosław Kaczyński pohvalio je Nawrockijeve „izvrsne odnose s američkim predsjednikom“ te pozdravio navodni uspjeh poljskih nastojanja da osiguraju trajnu američku vojnu bazu.

„Većina Poljaka i dalje vjeruje da njihovu sigurnost jamči prisutnost američkih vojnika u Poljskoj“, zaključio je Szacki.

U anketi Cluster17 čak 17 posto poljskih ispitanika smatra da je Trump „prijatelj Europe“, što je najveći udio među svih sedam obuhvaćenih država članica Europske unije.